U povodu 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, odvjetnik Luka Mišetić održao je u ponedjeljak 21. srpnja predavanje u samostanu hercegovačkih franjevaca u Zagrebu, u organizaciji Zavičajne zajednice Široki Brijeg. Pred više od stotinu okupljenih, Mišetić je govorio o pravnim i političkim aspektima suđenja generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koje je pred Haškim sudom pratio kao njihov odvjetnik od samih početaka.

Na samom početku Mišetić je naglasio simboličku važnost obljetnice Oluje i oslobađajuće presude generalima, podsjetivši na pritiske pod kojima se odvijalo suđenje. Istaknuo je kako su mnoge optužbe protiv hrvatskih generala bile posljedica političkih interesa i pristranosti međunarodnih institucija, a ne činjenične pravne utemeljenosti.

U svom izlaganju osvrnuo se na tadašnje izjave međunarodnih dužnosnika, poput Carla Bildta i britanskog ministra obrane Portilla, koji su kritizirali Oluju i etiketirali je kao čin etničkog čišćenja. Mišetić je takve izjave ocijenio politički motiviranima, istaknuvši da su često korištene za iskrivljavanje stvarnih događaja.

Posebnu je pažnju posvetio ulozi Haškog suda, koji, prema njegovim riječima, nije djelovao kao nepristrano pravosudno tijelo, već kao instrument političkog pritiska. Mišetić je rekao kako je optužnica protiv Gotovine i Markača bila pravno neutemeljena te da je njegovo odvjetničko tim uložio ogromne napore i sredstva kako bi prikupio dokaze i razotkrio konstrukcije tužiteljstva.

Kritizirao je i ulogu pojedinih nevladinih organizacija i domaćih medija, poput Hrvatskog helsinškog odbora i HRT-a, za koje tvrdi da su širili lažne narative o operaciji Oluja. Naveo je kako su takvi sadržaji oblikovali negativnu percepciju o Domovinskom ratu u javnosti, bez utemeljenja u činjenicama.

Osvrnuo se i na presudu Raspravnog vijeća, posebice na tvrdnje o tzv. “udruženom zločinačkom pothvatu” i “pravilu o 200 metara”, za koje smatra da su pravno apsurdni i nikada nisu dokazani tijekom suđenja. Naglasio je da nije bilo izravnih dokaza o ciljanom granatiranju civila niti o planiranom protjerivanju srpskog stanovništva.

Podsjetio je na kritike Stipe Mesića i New York Timesa prema Oluji, ali i na upozorenja Franje Tuđmana i umirovljenje 12 generala 2000. godine. Istaknuo je da bi osuđujuće presude ostavile trajnu stigmu da je Oluja bila zločinački pothvat, dok je glavna tužiteljica Carla del Ponte, kako tvrdi, postupala politički.

Mišetić je zaključio da operacija Oluja nije bila etničko čišćenje, već legitimna vojna akcija za oslobađanje okupiranog teritorija. Istaknuo je kako hrvatske vlasti nisu imale namjeru protjerati srpsku zajednicu, već očuvati suverenitet i teritorijalni integritet države.

Predavanje je završio pozivom na razotkrivanje lažnih narativa i reafirmaciju povijesne istine, poručivši kako je istina o Domovinskom ratu i obrani hrvatskih generala nužna za pravdu i nacionalno samopouzdanje.