Broj internetskih prijevara u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Prema podacima stručnjaka, svake se godine prijavi više od dvije tisuće takvih kaznenih djela, dok prijavljena materijalna šteta iznosi oko pet milijuna eura. Stručnjaci upozoravaju – stvarne brojke su vjerojatno i veće, jer mnogi žrtve prijevara nikada ne prijave.

Tehnologija olakšava – i život, i prijevare

Kako tehnologija olakšava svakodnevicu, tako postaje i sredstvo u rukama prevaranata. Sve su češći tzv. phishing napadi – poruke koje stižu putem e-maila ili SMS-a, a koje su osmišljene tako da prevare primatelja i navuku ga na neželjene radnje poput uplate novca ili otkrivanja osobnih podataka.

– Te prijevare ne opadaju, dapače – u porastu su. Njihova tehnološka sofisticiranost raste, postaju uvjerljivije i teže ih je prepoznati, zato i sve više građana nasjeda – upozorava Marina Dimić Vugec iz Nacionalnog CERT-a pri CARNET-u.

"Stanite, provjerite" – savjet stručnjaka

Prof. dr. sc. Predrag Pale s Fakulteta elektrotehnike i računarstva ističe da je najčešći problem ljudska brzopletost.

– Ljudi žele stvari obaviti brzo, a pritom često ne razmisle. Savjet je jednostavan – usporite. Ako vam stigne sumnjiva poruka, ne reagirajte odmah. Nazovite osobu s kojom navodno komunicirate i provjerite – kaže Pale.

Prijevare koje ciljaju na emocije

Prevaranti sve češće ciljaju na emocije, osobito roditeljske. Jedan od novijih primjera uključuje 19-godišnjaka koji je starijoj gospođi poslao SMS poruku predstavljajući se kao njezina kći. Žena je, vjerujući da pomaže, uplatila gotovo dvije tisuće eura.

Još uznemirujući su telefonski pozivi u kojima se netko lažno predstavlja kao liječnik te uznemirenim roditeljima govori da je njihovo dijete teško ozlijeđeno i da novac za hitnu operaciju treba odmah dostaviti – često na javno mjesto. Policija navodi kako je u posljednjim takvim slučajevima prevareno najmanje petero starijih građana.

Poruke s poznatih brojeva – nova dimenzija prijevara

Nova metoda uključuje i poruke koje stižu s brojeva poznatih primatelju – često uz tvrdnje da je posrijedi glasanje za stipendiju ili humanitarna akcija.

– Ključno je ne reagirati impulsivno. Čak i ako vam poruka dolazi s poznatog broja, nazovite tu osobu prije nego što išta učinite – savjetuje Andro Marčev iz HAKOM-a.

Djeca – najosjetljivija skupina

Uz prijevare, sve više brine i porast online nasilja među djecom. Čak 70 posto djece u Hrvatskoj svakodnevno koristi internet, a četvrtina ih je barem jednom doživjela neki oblik online nasilja.

– Pritom treba razlikovati stvarno i doživljeno nasilje. Imali smo slučajeve gdje se ispostavilo da su oni koji prijavljuju nasilje zapravo sami bili zlostavljači – kaže Damir Jelenski, ravnatelj zagrebačke gimnazije.

Helena Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu, ističe važnost ravnoteže u korištenju tehnologije.

– Djeci treba ponuditi alternativu – igru, šetnju, sport. Ako im se ponude kvalitetni sadržaji, rado će ih prihvatiti – poručuje.

Oprez, edukacija i razgovor

Stručnjaci upozoravaju da ne postoji apsolutna zaštita od internetskih prijevara, ali da se rizici mogu znatno smanjiti edukacijom, oprezom i promišljenim ponašanjem.

– Roditelji ne smiju misliti da će ih tehnologija sama po sebi zaštititi. Potrebno je pratiti, razgovarati i postavljati granice – zaključuje Marina Dimić Vugec.

Ako dobijete poruku koja vam je sumnjiva – ne odgovarajte, ne uplaćujte novac i svakako kontaktirajte policiju ili stručne službe.