Kako bi privuklo studente u deficitarne nastavničke smjerove, Ministarstvo obrazovanja posljednjih osam godina stipendira studente matematike, fizike, biologije, kemije i informatike s 600 eura mjesečno. Dosad je u osnovnim i srednjim školama zaposleno 180 stipendista, koji su obvezni raditi onoliko godina koliko su primali potporu.

– Deficit profesora matematike i drugih STEM područja nije problem samo Hrvatske, nego cijele Europe i svijeta – poručuje za HRT ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Student Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Matija Uremović, koji završava nastavnički smjer fizike, kaže da mu je želja predavati odmalena.

Unatoč povećanju plaća, interes mladih za rad u školama i dalje nije dovoljno velik. – Mladi gledaju financijski dio više nego prije – istaknula je dekanica Učiteljskog fakulteta Blaženka Filipan Žignić.

Da je manjak nastavnika ozbiljan, potvrđuju i podaci HZZ-a: samo u prvih osam mjeseci ove godine objavljeno je više od 6100 natječaja za učitelje i profesore, a najtraženiji su nastavnici matematike, fizike, hrvatskog i engleskog jezika. Ravnatelji se snalaze razmjenjujući podatke o slobodnim djelatnicima ili angažiranjem umirovljenih profesora.

– Trenutačno imamo pet otvorenih natječaja, od matematike do psihologije – kaže Tomislav Babić, ravnatelj zagrebačke Gimnazije Lucijana Vranjanina. Slično iskustvo ima i Elektrostrojarska škola Varaždin, gdje su u nastavi pomagali umirovljeni profesori.

Dok se status nastavničkog poziva ne ojača, ravnatelji će, čini se, i dalje provoditi dane u potrazi za učiteljima.