Danas Katolička crkva slavi blagdan Svih svetih, dan posvećen svim kanoniziranim svecima, ali i onima koji nisu službeno proglašeni svetima, a svojim su životom ostvarili ideal kršćanske vjere i ljubavi.

Svi sveti ujedno su i državni blagdan u Republici Hrvatskoj, kada građani diljem zemlje tradicionalno obilaze groblja, polažu cvijeće i pale svijeće u spomen na svoje pokojne. Dan poslije, 2. studenoga, Crkva obilježava Spomen svih vjernih mrtvih, poznatiji kao Dušni dan.

Iako se ovi dani često povezuju sa smrću i tugom, crkvena liturgija naglašava da je u središtu svetkovine Svih svetih, život. Bog, kako poručuje vjera, poziva sve ljude svih naroda i svih vremena u vječno zajedništvo svoje ljubavi. Krist je otkupitelj svih, a svetost je poziv upućen svakome.

Korijeni štovanja svetih

Štovanje svetih i mučenika ima duboke povijesne korijene. Još je u židovstvu postojala tradicija čašćenja grobova pravednika, osobito su bila važna dva mjesta: grob proroka Izaije kod ribnjaka Siloe te Zaharijin grob u dolini Cedrona.

S pojavom kršćanstva, dan smrti počeo se promatrati kao dan nebeskoga rođenja, trenutak prelaska u vječni život. Kršćani su isprva osobito slavili mučenike, a kasnije su se u središte štovanja počeli stavljati i asketi, Bogu posvećene djevice te biskupi, čiji su životi bili svjedočanstvo vjere.

Pojam svetaca i sam proces kanonizacije, u današnjem smislu, razvijao se postupno. Tek se od X. stoljeća može govoriti o službenim postupcima proglašenja svetima. Prva službena kanonizacija dogodila se 993. godine, kada je papa Ivan XV. proglasio svetim Ulrika, biskupa iz Augsburga.

Sveti i vjernici – povezanost neba i zemlje

Drugi vatikanski sabor uči da štovanje svetih proizlazi iz povezanosti zemaljske i nebeske Crkve. Vjernici na zemlji i oni u vječnosti sudjeluju u istoj ljubavi prema Bogu i bližnjemu, te zajedno pjevaju „istu pjesmu slave svome Bogu“.

Običaji i tradicija današnjeg vremena

Danas se blagdan Svih svetih u Hrvatskoj obilježava molitvom, okupljanjem obitelji i njegovanjem grobova. Uobičajeno je uređivanje i kićenje grobova cvijećem, paljenje svijeća te škropljenje grobova blagoslovljenom vodom, u znak poštovanja i zahvalnosti prema onima koji su otišli prije nas.

Iako su ovi dani ispunjeni sjetom, Svi sveti i Dušni dan podsjetnik su na zajedništvo, vjeru i nadu u vječni život, vrijednosti koje nadilaze smrt i povezuju generacije u molitvi i ljubavi.