Posljednji listopadski “Županijski đir” Radio Dubrovnika ovoga je petka emitiran iz Blata na otoku Korčuli, uoči blagdana Svih svetih, titulara blatske župe. U zgradi Općine novinari i tehnička ekipa priredili su gotovo trosatni izravni program u kojem su se ispreplele vjera, tradicija, kultura, škola, arheologija, turizam i neizostavna lumblija.

Voditelji s terena Đoni Lešević i Mislav Čimić, uz režiju Davora Batrićevića i glazbeni odabir Alena Rokija, istaknuli su odmah na početku kako se u rijetko kojem mjestu dočekuje radio tako srdačno kao u Blatu. Povod dolaska bio je dvostruk: blagdan Svih svetih, koji se u Blatu posebno slavi, te aktualni Dani lumblije i čitav niz jesenskih kulturnih i turističkih programa.

Prva gošća bila je s. Danijela Škoro iz Družbe Kćeri Milosrđa, koja je opisala kako u Blatu blagdan Svih svetih nije samo dan spomena na pokojne, nego dan župnog zajedništva. Devetnica uz zvonjavu zvona, euharistijsko klanjanje, svečane mise u samostanu i župnoj crkvi te središnje popodnevno slavlje na groblju sv. Križa u 15 sati, to je, kazala je, “vrhunac slavlja i ujedno najava Dušnog dana”. Podsjetila je i da su sestre iz Blata rasprostranjene po Hrvatskoj i Latinskoj Americi, ali da svugdje, pa i na Kubi ili u Paragvaju, za ove dane peku lumbliju “i naravno, blatske sestre su najstroži žiri”.

Da lumblija uistinu nije samo kolač nego “kolač nezaborava”, potvrdila je i Ivana Sardelić iz Ustanove u kulturi “Blatski fižuli”. Dani lumblije ove godine uključuju radionice za djecu i odrasle, prezentacije registriranih proizvođača, gostovanja, pa čak i poveznicu s dalmatinskom zajednicom u São Paulu, gdje potomci Blaćana već desetljećima za Sve svete peku isti kolač. “Od Vele Luke do Korčule u svakoj se kući ovih dana peče lumblija”, rekla je Sardelić, “ali u Blatu najradije volimo reći, dođite je probati baš ovdje”.

Kultura u Blatu ovih se tjedana ne vrti samo oko lumblije. Maja Gavranić iz Kulturnog centra Blato predstavila je “Dane Kopile”, manifestaciju posvećenu iznimno vrijednom prapovijesnom i antičkom lokalitetu iznad Blata. Kopila se kontinuirano istražuje od 2013., izložbe surađuju s Arheološkim muzejom u Splitu, a Općinsko vijeće upravo je donijelo odluku o proglašenju arheološkog parka kako bi se lokalitet u budućnosti mogao prezentirati kao “muzej na otvorenom”. To je u programu potvrdio i načelnik općine Blato Jurica Petković, koji je, uz ovu odluku, izdvojio i aktualne komunalne projekte, od uređenja oborinske odvodnje u centru mjesta do sportsko-rekreacijskog centra na Prižbi i pripreme dokumentacije za obnovu starog groblja sv. Križa.

Snažan blok emisije bio je posvećen obrazovanju. Ravnateljica OŠ Blato Katarina Kovačić pojasnila je kako je njihova škola jedina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ušla u eksperimentalni program cjelodnevne škole. Djeca su u školi dulje, imaju osiguranu prehranu, više sati hrvatskog i matematike te obvezne sate “potpomognutog učenja” iz jezika, matematike i prirodoslovlja, upravo da bi sva djeca, bez obzira žive li na otoku ili u gradu i mogu li im roditelji pomoći kod domaćih zadaća, imala istu šansu. “Nije sve savršeno, ali je vidljiv rast i kod učenika i kod učitelja”, rekla je Kovačić i zahvalila roditeljima na strpljenju.

Turistički dio priče donijela je Maja Šeparović iz Turističke zajednice općine Blato: u prvih devet mjeseci ove godine Blato bilježi 11 posto više dolazaka i 5 posto više noćenja u odnosu na lani, pri čemu 95 posto smještaja čine privatni iznajmljivači. Jesenski programi, od “Okusa zavičaja” do tematskih tura, ciljano produljuju sezonu i stvaraju sadržaj i za domaće i za goste koji u predsezoni i posezoni žele “autentičan otok”.

Da Blato itekako čita, posvjedočila je ravnateljica Narodne knjižnice Blato Nina Cvitković-Bačić. U Mjesecu hrvatske knjige održavaju besplatne upise, promocije knjiga, klubove čitatelja i dječje radionice, a u program su uključili i srednjoškolce. “Ljeti nam dolaze i turisti – knjiga se u Blatu nosi i na plažu”, dodala je uz osmijeh.

Vrhunac “blatskog” dijela emisije ipak je bio razgovor o samoj lumbliji. Registrirana proizvođačica Sanja Protić otkrila je da ovih dana “miriše i kuća i auto”, jer se narudžbe za kolač šalju diljem Hrvatske. Podsjetila je da prava blatska lumblija ne ide bez varenika i da je tijesto “teško” pa traži i iskustvo i strpljenje, zato održavaju radionice za sve koji žele naučiti. A Nikola iz Viteškog udruženja Kumpanija podsjetio je zašto je uopće trebalo zaštititi blatsku lumbliju na nacionalnoj (2021.) i europskoj razini (2022.): “Ne da bismo je zaključali, nego da bi lumblija ostala, lumblija. S istim mirisom, istim začinima i istim, blatskim imenom.”

I tako je županijska radijska ekipa iz Blata otišla s istom porukom s kojom je i došla: u ovom mjestu se živi i vjera i baština, i škola i turizam, i arheologija i knjižnica ali se sve to ipak najlakše ispriča uz krišku još tople lumblije. Cijelu emisiju poslušajte klikom na donji video.